|
SUMRAČNICA
Russula consobrina (Fr.) Fr.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula consobrina (Fr.) Fr. (GBIF ID 9075447)
Etimologija: consobrinus (lat.) = bratić. Po sličnosti sa krasnicama iz skupine sa smrdljivom krasnicom (Russula foetens). Klobuk: 5-12 cm širok, mesnat, najprije je konveksan, kasnije je spljošten i ulegnut na sredini, blago je pupčast, gladak, siv, smeđ, sivo-smeđ, crvenkasto-smeđ ili je sivo-maslinast, po suhom je vremenu raspucan, rub je svjetliji, gladak, u starosti je narebran. Stručak: 2-10 cm visok i 1-2.5 cm debeo, u mladosti je pun, kasnije je spužvasto-šupljikav, izbrazdan, isprva je bijel, kasnije posivi ili posmeđi, sa crvenom je nijansom. Listići: Gusti, prirasli, račvasti su uz stručak, nema lamelule, na bazi su povezani poprečnim žilicama, u mladosti su bjelkasti, kasnije su krem, uvijek su sa sivkastom nijansom, oštrica kasnije teži da postane žuto-oker. Spore: Eliptične, s visokim, izoliranim bradavicama, dobro povezanim spojnim linijama koje tvore jasan mrežasti uzorak, 8.5-10 x 7.5-9 µm; otrusina je svijetlokrem. Meso: Bijelo, zatim je sivkasto, ispod kožice klobuka je sivkasto; miris je slab, lagano miriše na jabuke ili kokos, sličan kao kod paprene krasnice (Russula emetica), a okus je vrlo ljut. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom, jelom ili borom, samo u močvarnim ili jako vlažnim područjima. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog vrlo ljutog okusa. Napomena: Prilično je lako prepoznatljiva po staništu, vrlo ljutom okusu i sivoj do smeđoj boji.
DNA sekvenca:
Prirodoslovni muzej - Split
