|
VELIKOSPORNA ŠLJEMOVKA
Mycena megaspora Kauffman
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Mycenaceae >
Rod: Mycena >
Vrsta: Mycena megaspora Kauffman (GBIF ID 4911733)
Etimologija: maga (gr.) = veliki + spora (gr.) = sjeme, spora. Po veličini spora. Engleski naziv: Rooting Bonnet Klobuk: 1-4 cm širok, stožasto-zvonolik i više ili manje ispupčen na sredini, kasnije je spljošten i često zrakasto narebran, nije ili je slabo prozirno crtast, pahuljast, u mladosti je tamno sivo-smeđ do gotovo crn, kasnije izblijedi, postaje sivo-smeđ do smećkast, rub je podvijen, zatim se raširi, postane nazubljen, smećkast do sivkast. Stručak: 3-13 cm visok i 2-4 mm debeo, valjkast, šupalj, hrskavičav, tvrd, gladak do uzdužno fino brazdast ili ispucan, pahuljast, veći je dio gol, po vlažnom je vremenu mazav, gornji je dio sivkast do bjelkast, a donji sivo-smeđ, baza je gusto prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima i postupno prelazi u kraći ili duži korijen. Listići: 18-34 ih dopire do stručka, prirasli, spuštaju se po stručku sa zupcem, nekad su jako žiličasti i anastomozirajući, tamno sivo-smeđi, kasnije izblijede i postanu sivkasti ili bjelkasti, oštrica je svjetlija. Spore: Eliptične, glatke, amiloidne, sa 2-spornih bazidija 11.6-17.5 x 7.6-8.4 μm, a sa 4-spornih 9-12.5 x 6-8.1 μm, Q = 1.3-2, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su batinaste, valjkaste ili nepravilnog oblika, 24-72 x 5.5-17 μm, na vrhu su prekrivene s rijetkim ili brojnim, prilično grubim izraslinama; otrusina je bijela. Meso: Vrlo je tanko, hrskavičavo i žilavo, smećkasto; miris i okus uglavnom nisu izraženi, ponekad podsjećaju na rotkvice ili brašno. Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u malim skupinama, kao saprofit na različitim staništima, po opožarenim travnjacima, tresetištima, močvarama, na tresetnoj mahovini (Sphagnum), ispod crnogoričnog drveća. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Karakteristična je po tamnoj boji klobuka, širokim sporama i rastu po tresetištima, opožarenim travnjacima, u mahovini, a ne na trulom drvu, te hrskavičavom i tvrdom stručku, koji je često malo brazdast i podsjeća na žljebonogu šljemovku (Mycena polygramma).
DNA sekvenca:
Prirodoslovni muzej - Split
