Mycena vitilis - created on September 2018 in Norway by Inger-Lise Fonneland

NITASTA ŠLJEMOVKA

Mycena vitilis (Fr.) Quél.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Mycenaceae > Rod: Mycena > Vrsta: Mycena vitilis (Fr.) Quél. (GBIF ID 2526842)

Etimologija: vitis (lat.) = loza, trs. Po dugom i tankom stručku (vitičastom).

Engleski naziv: Snapping Bonnet

Klobuk: 0.6-2.2 cm širok, stožast do zvonolik, kasnije se spljošti, prozirno crtast, brazdast, gol, po vlažnom je vremenu malo mazav, a po suhom sjajan, sivo-smeđ do sivkast, na sredini je tamniji, rub je svjetliji do gotovo bijel.

Stručak: 3-8 cm visok i 1-2 mm debeo, valjkast, šupalj, elastičan, čvrst, ukorijenjen, po vlažnom je vremenu žilav, mazav i skoro ljepljiv, a po suhom hrskavičavo-lomljiv i sjajan, na vrhu je pahuljast, ispod je gol, svijetlo sivo-smeđ, obično je bjelkast na vrhu, ponekad je na donjem dijelu s mjestimičnim crvenkasto-smeđim pjegama, baza je gusto prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima.

Listići: 14-23 dopiru do stručka, usko su prirasli do gotovo slobodni, kasnije su na bazi poprečno povezani žilicama, bijeli do bjelkasti, ponekad su više smećkasti, oštrica je iste boje do bijela.

Spore: Eliptične, glatke, amiloidne, 9.7-12.2 x 5.5-7.5 µm, Q = 1.6-2.1, Qav = 1.7-1.8, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, vretenaste, u obliku boce ili nepravilnog oblika, 15-50 x 5-15 µm, na vrhu prelazi u jednostruki ili režnjeviti vrat ili je češće s jednostrukim do račvastim, ravnim do zakrivljenim izraslinama do 25 x 2-3.5 µm, rijetko je bez vrata ili izraslina, nema pleurocistide; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, bjelkasto je ili svijetlosmeđe; miris nije izražen ili je voćni, a okus također nije izražen.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto, jesen i ranu zimu, od svibnja do siječnja, kao saprofit u bjelogoričnim šumama na zemlji pomiješanoj s drvnim ostacima ili korijenju raznog bjelogoričnog drveća ili na trulim panjevima, osobito hrasta ili bukve, na humusnom tlu.

Doba rasta: 1, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slične su žljebonoga šljemovka (Mycena polygramma), kojoj veći broj listića dopire do stručka (više od 23), a prosječni Qav spora je 1.3-1.4, te nitastonoga šljemovka (Mycena filopes), koja je krhka, ima površinu klobuka sa sivkastom prevlakom koja se cijepa, gušće listiće i miriše na jod (ako se drži u kutiji).

DNA sekvenca: prikaži