TAMNOPURPURNA KRASNICA

Russula atropurpurea (Krombh.) Britzelm.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula atropurpurea (Krombh.) Britzelm. (GBIF ID 2551470)

Etimologija: ater (lat.) = crno, tamno + purpureus (lat.) = purpurne boje. Po boji klobuka.

Engleski naziv: Purple Brittlegill

Klobuk: 4-12 cm širok, najprije polukonveksan, kasnije je otvoren i malo ulegnut na sredini, po vlažnom je vremenu mazav, po suhom je vremenu sjajan, kožica se guli do 1/3 promjera, vinskicrven, crvenkasto-smeđ, crveno-ružičast, ljubičast, tamnoljubičast, crno-ljubičast, sredina je tamnija ili je svjetlije oker-smeđe boje, s okerastim je pjegicama, rub je dugo vremena podvijen, gladak, nije narebran.

Stručak: 4-9 cm visok i 1-3.5 cm debeo, robustan, valjkast, najprije je pun, kasnije je šupalj, bijel, po vlažnom vremenu ili u starosti malo posivi, kasnije je s crvenkastom nijansom, na bazi je oker pjegav, pahuljast, lagano je uzdužno naboran.

Listići: Prilično su gusti, na bazi su poprežno povezani žilicama, do stručka su račvasti, prirasli, skoro su slobodni, tanki, 5-7 mm široki, bjelkasti, kremasti do žućkasti, u starosti su mjestimično rđasto pjegavi.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, sa izoliranim su bradavicama visokim 0.7-0.8 µm, slabo povezanim spojnim linijama, 6.5-9 x 5.5-7 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Jako je čvrsto, tvrdo, lomljivo, u klobuku je debelo 8-10 mm, bjelkasto; miriše ugodno na voće, poput svježih jabuka, a okus je umjereno i različito ljut, u mladosti je jasno ljut uz listiće, ubrzo zatim ljutina nestaje, slično kao kod močvarne krasnice (Russula paludosa).

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s fenolom posmeđi, s alfa-naftolom postane sivo-ljubičasto, s fenolanilinom najprije pocrveni pa zatim pocrni, dok sa željeznim sulfatom postane crvenkasto-sivo.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do listopada, uz puteve, u parkovima te u miješanim i bjelogoričnim šumama u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, bukvom ili grabom, na vlažnim mjestima, a rjeđe se pronađe u crnogoričnim šumama.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete, ali ne u velikoj količini, jer zbog svoje ljutine može izazvati iritaciju želuca. Nisu sve krasnice koje su u početku ljute nejestive ili otrovne, postoje i neke jestive vrste.

Napomena: Slične su ljepljiva krasnica (Russula viscida) i medna krasnica (Russula melliolens), kojima se stručak ne oboji u sivo, već postaje smeđ, a otrusina je kremasta.

DNA sekvenca: prikaži