![]() |
![]() |
SIVA KRASNICA
Russula grisea Fr.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula grisea Fr. (GBIF ID 2551317)
Etimologija: griseus (lat.) = sivo. Po boji klobuka. Engleski naziv: False Charcoal Burner Klobuk: 4-10 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je raširen i ulegnut na sredini, kožica se guli 1/3 do 2/3 promjera, vlažan i sjajan kada se ubere, malo je valovit, prekrasne je nebeskoplave, sivo-plave do svijetloplave boje, s ružičasto-ljubičastim je nijansama, koje su češće prema sredini ili s nepravilnim mrljama iste boje uz rub, osobito po vlažnom vremenu, te sivo-zelen, rijetko je potpuno tamnozelen, rub je tanak, gladak, u starosti je malo narebran. Stručak: 3.5-6 cm visok i 1.4-2.2 cm, tvrd, kratak, valjkast do gotovo batinast, nešto je proširen na vrhu, bijel, može biti sa ružičasto-ljubičastom nijansom u gornjoj polovici i zelenom na donjem dijelu (Russula grisea var. pictipes), kasnije je mjestimično sa smeđim mrljama. Listići: Gusti, tanki, prirasli ili malo zaokruženi uz stručak, rijetko su račvasti, izmiješani su s lamelulama, vrlo su lomljivi, bijeli, kasnije su krem, oštrica je glatka i često ružičasta po vlažnom vremenu. Spore: Eliptične, sa niskim, sa tupo stožastim, četverokutnim su bradavicama visokim 0.6-1 µm, povezanih grebenima ili lancima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 6.5-8.5 x 5.4-6.5 µm, bazidije su dosta izdužene, široke oko 7.5-10 μm, cheilocistide su velike, vretenaste, 70-115 x 8-13 μm, tupe na vrhu ili ponekad sužene ispod vrha, kožica klobuka sastoji se od uskih ili više ili manje zašiljenih dlačica, širokih 3.5-5.5 μm, bazalni članci su izraženo zadebljani, oko 5-8 μm, te dermatocistidama, s jednim segmentom, valjkaste do jako batinaste, široke 4-7 μm, rijetko su zadebljane do 5-11 μm; otrusina je krem (IIc). Meso: Čvrsto u mladosti, bijelo, ispod kožice klobuka i na oštećenim mjestima je više ili manje ružičasto-ljubičasto, na prerezu mjestimično posmeđi; miris nije izražen, pri sušenju je na voće, a okus je blag, u listićima je ljutkast. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) polako postane narančasto, a sa gvajakolom postene intenzivno zelenkasto-plavo. Stanište: Raste u ljeto i jesen, u skupinama, u bjelogoričnim šumama, grmlju, po livadama i uz rubove šuma u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, osobito hrastom, bukvom ili brezom, u mediteranskom području ispod hrasta crnike (Quercus ilex), na svim vrstama tla, češće na vapnenastom. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, sredinom rujna na lokalitetu Subotica Podravska kod Koprivnice Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete. Napomena: U podsekciji Griseinae je prepoznatljiva po krem otrusini (oko IIc), prekrasnim ružičasto-ljubičastim ili plavkastim bojama (relativno rijetko je sa zelenim pigmentom), narančastoj reakciji sa FeSO4 i mesu koje spontano postaje ružičasto-ljubičasto na oštećenim mjestima. Listići po vlažnom vremenu također mogu biti iste boje, barem oštrica. Medu srodnim vrstama iste mikroskopske karakteristike, reakcije sa kemijskim reagensima i boju otrusine ima maslinastozelena krasnica (Russula stenotricha), koja se razlikuje samo po boji klobuka pa je moguća zamjena s vrlo rijetkim zelenim primjercima opisane vrste. Površnim pregledom bi se mogla zamijeniti sa smeđezelenom krasnicom (Russula heterophylla), čije meso snažno reagira sa FeSO4 i čiji su listići dovoljno žuti da pomislimo da ima krem otrusinu, medutim nešto je većih dimenzija, okus mesa je potpuno slatkast, a otrusina je bijela. Ljubičastozelena krasnica (Russula cyanoxantha) i njezine forme sa ljubičasto nijansiranim stručkom, osobito Langeova krasnica (Russula langei) razlikuju se po bijeloj otrusini, potpuno slatkastom okusu mesa, mazavoj i sjajnoj površini klobuka te prvo negativnoj reakciji sa FeSO4, a zatim postaje sivkasto-zelena. Najsličnija je vjerojatno papigasta krasnica (Russula ionochlora), koja ima svijetlokrem otrusinu (IIa) i slabu reakciju sa FeSO4. Kod forme Russula grisea var. pictipes dominira zeleni pigment na stručku i većem dijelu klobuka i u tom je slučaju pravilo da je površina stručka trobojna, ljubičasta na vrhu, zelena u podnožju i bijela u srednjem pigmentiranom području.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 808. Siva krasnica (Russula grisea (Pers. ex Secr.) Fries), Sinonim: Russula palumbina Quél.