![]() |
MODRIKASTA KRASNICA
Russula parazurea Jul.Schäff.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula parazurea Jul.Schäff. (GBIF ID 2551458)
Etimologija: Po sličnosti s plavetnom krasnicom (Russula azurea). Engleski naziv: Powdery Brittlegill Klobuk: 4-11 cm širok, najprije je konveksan, ubrzo zatim se spljošti i izraženo ulegne na sredini, nekad je pupčast, kožica se kratko guli, rijetko do 1/2 promjera, bez sjaja, neproziran, sjajan u određenim je uvjetima, barem u završnim fazama razvoja, siv-zelen, maslinasto-plav, maslinastozelen do crnkasto-zelen, često je tamniji na sredini, rjeđe je crvenkasto-smeđ, ljubičasto-smeđ, sivo-smeđ, a vrlo rijetko djelomično crveno-ljubičast ili ružičasto-ljubičast u nijansama jestive krasnice (Russula vesca), površina je brašnjava ili čak baršunasta, rub je dugo vremena podvijen, prilično je tanak, slabo je narebran u starosti. Stručak: 3-5.5 cm visok i 1.2-2.2 cm debeo, valjkast do batinast, ponekad je sužen na bazi, više je ili manje proširen na vrhu, pun, bijel, u starosti je prošaran smećkastim mrljama, osobito na bazi, može biti i sa maslinasto-sivom nijansom, na vrhu je pahuljast, ostali dio je gladak. Listići: Osrednje su gusti, izmiješani su s lamelulama, suženi su uz stručak, prirasli, rijetko su račvasti, na bazi su spojeni poprečnim žilicama, jednako su dugi, prilično su široki, lomljivi, najprije su bijeli ili bjelkasti, zatim krem. Spore: Kuglaste do eliptične, sa niskim su bradavicama visokim do 0.7 µm, slabo povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 6-8.5 x 5-6.4 µm, bazidije su 4-sporne, 34-50 x 7-10 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste, često su s vršnim produžetkom, 50-100 x 8-12.5 μm, kožica klobuka sastoji se od dlačica sa člancima, širokih 3.5-8 μm, terminalni element dug je do 4 μm, te dermatocistida koje su brojne, s jednim segmentom, uglavnom vretenaste, široke do 5-9 μm; otrusina je krem (IIb). Meso: Dosta je čvrsto, bijelo, ispod kožice klobuka je sivkasto-plavo; miris nije izražen, u starosti je neugodan na sir, a okus je blag, malo je ljutkast u listićima. Kemijske reakcije: Površina stručka u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane svijetlo ružičasto-narančasta, a reakcija sa gvajakolom je spora i pozitivna. Stanište: Raste u ljeto i ranu jesen, od srpnja do listopada, najčešće u vlažnim bjelogoričnim šumama i parkovima, te u priobalnim šumama bora, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, osobito hrastom, kestenom, brezom, lijekom ili grabom, rjeđe se pronađe u crnogoričnim šumama. Primjerke na slici snimio je Matija Josipović, sredinom kolovoza. Doba rasta: 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Napomena: Prepoznatljiva je po tamnim bojama, od sivozelene do žućkasto-maslinast, brončano-zelene, čak i
DNA sekvenca:
crnkasto-zelene, ponekad je s ljubičastim nijansama, ali i s plavkasto-sivim, perutast poput sivozelenkaste krasnice (Russula anatina), te ružičasto-crven poput jestive krasnice. Sivo-zelene nijanse su najčešće i
najkarakterističnije što olakšava prepoznavanje kada je boja slabo zasićena ili dosta isprana. Medu vrstama iz podsekcije Griseinae, koje karakteriziraju zasićenije boje su crnozelena krasnica (Russula atroglauca), koja je prepoznatljiva po staništu ispod breze, potpuno slatkastom okusu mesa i nešto tamnijoj otrusini, sivozelena krasnica (Russula pseudoaeruginea), koja je prepoznatljiva po tamnokrem otrusini (oko IId), svijetlozelenom klobuku, nikada nije tamnozelen ili brončano-zelen, vrsta Russula ochrospora, koja je velikih dimenzija, raste ispod hrastova ili lipa u urbanim područjima. Od mikroskopskih značajki, opisanu vrstu karakterizira kožica klobuka koja se sastoji od relativno izduženih dlačica, u usporedbi sa srodnim vrstama, koje tvore relativno izduženi članci, a spore su značajne po dekoraciji sa grebenima koji tvore djelomično mrežasti uzorak, slično kao kod nekoliko drugih vrsta iz podsekcije Griseinae, koje su sve makroskopski dobro diferencirane. Medu njima je mliječna krasnica (Russula galochroides), koja je prepoznatljiva po maloj veličini, sivkasto-zelenom nijansi klobuka na kremastoj osnovi i rastu ispod hrasta crnike i drvolikog vrijesa, te česvinka (Russula ilicis) iz podsekcije Illicinae, koja se razlikuje po svom zdepastom izgledu i vrlo svijetloj boji. Prepoznavanje opisane vrste je prilično laka u uobičajenim uvjetima, međutim postaje teško kod primjeraka sa sivo-zelenim ili ljubičasto-smeđim klobucima, koji podsjećaju na sivozelenkastu i jestivu krasnicu.
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 887. Modrikasta krasnica (Russula parazurea J.Schäffer)