|
Russula sphagnophila - created in Norway by Perry Gunnar Larsen |
![]() |
![]() |
|

MAHOVINSKA KRASNICA
Russula sphagnophila Kauffman
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula sphagnophila Kauffman (GBIF ID 2551271)
Klobuk: 3-5 cm širok, najprije je konveksan, ubrzo zatim se raširi i malo i široko ulegne na sredini, ponekad je s malom grbicom na sredini ulegnuća, kožica se lako guli, osim u sredini, gladak, sjajan, po vlažnom je vremenu mazav, ljubičast do vinskicrven, na sredini je zelenkast ili smećkast, rub je izraženo narebran i često jako valovit. Stručak: 4-5 visok i 0.8-1.5 cm debeo, valjkast ili batinasto zadebljan na bazi, pun, srž je kasnije omekšana, na kraju je šuplja, površina fino uzdužno hrapava, bijel, kasnije hrđastožut zbog upijanja vode. Listići: Vrlo su rijetki, prilično su tanki, uglavnom su bez lamelula, prirasli, lomljivi, najprije su bijeli, kasnije su krem. Spore: Široko su eliptične, s brojnim, niskim, stožastim ili polukuglastim bradavicama viskim 0.75 µm, povezanim brojnim grebenima koji tvore gotovo potpuni mrežasti uzorak, nepotpuno amiloidne, 8.5-10.2 x 6.5-7.5 µm, bazidije su 34-40 x 10.5-11 µm, cheilocistide su gotovo vretenaste, 55-100 x 8-10 μm, vršno zaobljene ili sužene u više ili manje izražen vrat, pileipelis se sastoji od usko batinastih, neinkrustiranih dermatocistida, širokih 4-8 μm; otrusina je krem do tamnokrem (IIc-d). Meso: Tanko, vrlo je lomljivo, mekano, bijelo; miris je slab na voće, ali drugačiji nego kod lomljive krasnice (Russula fragilis) i topolova krasnica (Russula clariana), a okus je blag. Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama, parkovima i na močvarnom tlu u mahovini, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom ili brezom. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete. Napomena: Karakteristična je po krem otrusini, kao kod djevojačke krasnice (Russula puellaris), dekoraciji spora s gotovo potpunim mrežastim uzorkom i velikim grebenima, po čemu se razlikuje od sličnih vrsta.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 856. Mahovinska krasnica (Russula sphagnophila Kauffm. ss. Romag.); Romagnesi, Henri. 1967. LES RUSSULES D'EUROPE et d' Afrique du Nord. Bordas. – 650. str., Russula sphagnophila Kauffm. (?) ss. Romagn.



Prirodoslovni muzej - Split