|
MASLINASTOZELENA KRASNICA
Russula stenotricha Romagn.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula stenotricha Romagn. (GBIF ID 2551186)
Etimologija: steno (gr.) = usko, tijesno+ tricha (gr.) = dlaka, vlas. Po dekoraciji klobuka. Klobuk: 4-9.5 cm širok, konveksan u mladosti, kasnije se izravna i više ili manje pupčasto ulegne u sredini, kožica je suha, neprozirna, guli se do 1/2 promjera, sivo-zelen, maslinastozelen, izblijedi u žutu do oker boju na sredini, djelomično je hrđastosmeđ, rub je gladak, u starosti je vrlo kratko narebran i raspucan. Stručak: 4-6.5 cm visok i 1.8-2.2 cm debeo, valjkast do batinast, ponekad je sužen pri dnu, pun, kasnije je spužvast u sredini, bijel, pri dnu je oker, naboran. Listići: Gusti, kasnije su malo razmaknuti, široki su 4-6 mm, prirasli ili suženo prirasli, rijetko se spuštaju po stručku, lomljivi, prvo su krem, zatim su oker, oštrica je iste boje. Spore: Široko eliptične, sa bradavicama visokim do 0.75 µm, povezanim kratkim ili dugim, razgranatim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 6.4-8.5 x 5.4-6.5 µm, bazidije su 4-sporne, 35-55 x 8-9 μm, cheilocistide su vretenaste, široke 7-13 μm, kožica kolobuka sastoji se od blago suženih, valjkastih dlačica, sirokih 2.7-5.5 μm, te brojnim valjkastim ili gotovo batinastim dermatocistidama, s trbuhom od 5-10 μm, sa zašiljenim ili glavičastim vrhom; otrusina je krem (IIb). Meso: Debelo, čvrsto, bijelo, lagano požuti ili posmeđi na ozlijeđenim mjestima, ispod kožice klobuka je slabo zelenkasto; miris je slab na voće, a okus je blag, lagano je ljutkast u listićima kod mladih primjeraka. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od svibnja do listopada, u bjelogoričnim šumama, uglavnom u simbiozi sa hrastom, lipom ili brezom, na glinenasto-vapnenastom tlu. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane tamno ružičasto-narančasto, a reakcija sa gvajakolom je pozitivna, ali vrlo slaba i spora. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Napomena: Opisana je vrsta dosta slična zelenim formama sivomaslinaste krasnice (Russula pseudoaeruginea), zelene krasnice (Russula aeruginea) i sive krasnice (Russula grisea), kod kojih ni mikroskop, ni reakcija sa FeSO4, ni boja otrusine ne jamče sigurnu determinaciju. Slučaj je drugačiji kod onih s tipičnim bojama, koje su lako prepoznatljive po prekrasnim ružičasto-ljubičastim ili plavkasto-sivim tonovima. Zelena krasnica razlikuje se po izduženim sporama sa slabo povezanim bradavicama i dermatocistidama od oko 4-7 x 11 m. Sivomaslinasta krasnica prepoznaje se po razvijenom mrežnom uzorku na sporama i debelim dlačicama s kratkim, natečenim bazalnim segmentima. Slična crnozelena krasnica (Russula atroglauca) raste karakteristično ispod breze, ima tamnije, izrazito maslinaste ili sivkaste nijanse, potpuno slatkast okus mesa, gotovo negativno reagira sa FeSO4 i ima ogromne dlačice kožice klobuka. Među zelenim vrstama iz podsekcije Griseinae, priobalna krasnica (Russula monspeliensis) prepoznaje se prvenstveno po svom jedinstvenom staništu ispod bušina (Cistus) u mediteranskom području.
Prirodoslovni muzej - Split
