 |
|
|
Inocybe sambucina - created in Finland by Tapio Kekki |
 |
 |
|
BAZGOVA CJEPAČA
Inocybe sambucina (Fr.) Quél.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Inocybaceae >
Rod: Inocybe >
Vrsta: Inocybe sambucina (Fr.) Quél. (GBIF ID 8919824)
Etimologija: sambucus (lat.) = bazga. Po boji klobuka koja je slična boji cvijeta bazge. Klobuk: 3-7 (9) cm širok, prilično je mesnat, najprije je stožasto-konveksan, zatim se raširi i uvijek tupo ispupči na sredini, skoro je gladak; bijel ili prljavobijel, kasnije je žućkast ili žućkasto-smeđ, kožica je vlaknasta i s tendencijom da se uzdužno cijepa, rub je u mladosti podvijen pa izvrnut. Stručak: 3-8 (11) cm visok i 1-2.5 (3.5) cm debeo, valjkast, najčešće je zakrivljen, lagano je zadebljan na bazi, pun, nije dug; bijel, na vrhu je pahuljast. Listići: Široki, nisu gusti, prirasli su na stručak, izmiješani su s lamelulama; bjelkasti, kasnije su krem-žućkasti, svijetlooker ili smećkasti, oštrica je bjelkasta i trajno zupčasta. Spore: Eliptične, bubrežaste, glatke, 7-11 x 4.4-6 µm; otrusina je smeđa do hrđastosmeđa. Meso: Bijelo je ili lagano žućkasto, debelo, čvrsto, vlaknasto; miriše neugodno na spermu, a okus je blag. Stanište: Raste u ljeto i ranu jesen u miješanim i crnogoričnim šumama, te po parkovima i raznim nasadima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično s jelom, borom ili smrekom; rijetka je vrsta. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Smatra se smrtno otrovnom vrstom. Napomena: Od sličnih se vrsta izdvaja po svojoj robusnosti. Slična je vlaknata cjepača (Inocybe fibrosa) koja se razlikuje po listićima koji teže da posive i po malo obojenom stručku, a spore joj također nisu glatke.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 391. Bazgova cjepača (Inocybe sambucina (Fr.) Quél.)
Prirodoslovni muzej - Split
