Russula emetica f. silvestris - created in Netherlands (Kingdom of the) by Albert Meek

GORSKA PAPRENA KRASNICA

Russula silvestris (Singer) Reumaux

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula silvestris (Singer) Reumaux (GBIF ID 2551252)

Etimologija: silvaticus (lat.) = šumsko; meticus (lat.) = koji izaziva povraćanje. Po efektu kojeg izaziva.

Engleski naziv: Woodland Brittlegill

Klobuk: 3-10 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je slabo ispupčen ili ulegnut na sredini, gladak, po vlažnom je vremenu mazav i sjajan, po suhom je vremenu bez sjaja, kožica se gotovo potpuno guli, boja je isprva, a često i trajno, crvene boje trešnje ili krvavocrvena, u starosti može izblijediti, rub je gladak i podvijen, kasnije se izravna.

Stručak: 3-9 cm visok i 0.5-2 cm debeo, valjkast je ili batinasto zadebljan prema bazi, pun, u starosti je komorasto ili potpuno šupalj, lomljiv, mekan, lako truli, bijel, baza u starosti postaje žućkasta, često je uzdužno naboran.

Listići: Razmaknuti, tanki, nekad su račvasti, izmiješani su s nekoliko lamelula, na bazi su poprečno povezani sa sitnim žilicama, najširi su uz rub gdje su široki oko 5 mm, nisu lako lomljivi, prirasli, oštrica je cjelovita, bijeli, u starosti su s plavičastim ili limunastožutim odsjajem.

Spore: Eliptične, s izoliranim, do 1 µm visokim bradavicama, povezanim spojnim linijama koje tvore mrežasti uzorak, 7-10 x 6-8 µm; otrusina je bijela.

Meso: Dosta je debelo, veoma je lomljivo, bijelo, ispod kožice je također bijelo; miris je ugodan na voće ili kokos, malo podsjeća na suhe kruške, a okus je veoma ljut.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s gvajakolom brzo postane zelenkasto-plavo, a sa formolom ružičasto.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u svim tipovima šuma, obično u simbiozi s borom, ali i sa hrastom, kestenom ili bukvom, na mahovini, na pjeskovitom ili kiselom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se lagano otrovnom vrstom, osobito sirova u većim količinama. Jedna gljiva u jelu obično ne uzrokuje nikakve simptome. Sadrži određene nepoznate toksine, uključujući crustulinol, koji uzrokuju gastrointestinalni sindrom trovanja, odnosno slabije probavne smetnje, s latencijom od 30 minuta do 4 sata. Veće količine ove gljive kod osjetljivih osoba uzrokuju proljev, mučninu i povraćanje. Ljute ili gorke krasnice nisu jestive gljive.

Napomena: Slične su paprena krasnica (Russula emetica), koja ima veće spore i raste uglavnom samo ispod crnogoričnog drveća, te Maireijeva krasnica (Russula nobilis), koja ima manje spore s bradavicama visokim do 0.5 µm.

DNA sekvenca: prikaži