![]() |
![]() | ![]() | ![]() |
SMRDLJIVA KRASNICA (SMRDAČA)
Russula foetens Pers.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula foetens Pers. (GBIF ID 2551447)
Etimologija: foetens (lat.) = smrdljiv, loš zadah. Po jakom i lošem mirisu. Engleski naziv: Stinking Brittlegill Klobuk: 5-15 cm širok, prvo je okruglast, zatim je konveksan i raširen, ponekad je stožast, u mladosti je veoma mazav i ljepljiv, sjajan, kožica se lako guli od 1/3 do gotovo 1/2 promjera, žuto-oker, žuto-smeđ, žuto-narančast, narančasto-smeđ, često je s maslinastom nijansom, na sredini je tamniji, rub vremenom postaje izrazito narebran, čak i do 2 cm od ruba, nepravilno valovit, vijugav, kasnije se stanji do listića. Stručak: 5-15 cm visok i 1-4 cm debeo, debeo, valjkast, u mladosti je pun, kasnije je šupljikav ili šupalj, bjelkast, žućkast, u starosti je sa smeđim mrljama. Listići: Gusti, prirasli, nejednako su dugi, uglavnom su račvasti uz stručak, na bazi su povezani poprečnim žilicama, oštrica je glatka, u mladosti ispuštaju vodenaste kapljice, lomljivi, bjelkasti, žućkasti, u starosti su smećkasti ili hrđastosmeđi, iste su boje kao i klobuk, ispuštaju vodenastu tekućinu, od koje poslije zaostanu smeđe mrljice, oštrica je iste boje. Spore: Široko su eliptične do gotovo kuglaste, s izoliranim bradavicama visokim oko 1-1.5 µm, bolje ili slabije povezanim spojnim linijama, amiloidne, 7.5-10 x 7-8.5 µm; otrusina je kremasta. Meso: Tvrdo, čvrsto, lomljivo, bijelo, krem, na presjeku u dodiru sa zrakom dugo vremena ne mijenja boju, zatim postane blijedožućkasto pa kasnije smećkasto ili sivo-smeđe; miris je neugodan, užegli, poput sijena ili spaljenog roga, u starosti je neugodan na pokvarenu ribu, a okus je općenito izrazito ljut, može izazvati mučninu, u stručku je lagano ljuto tek nakon 30-ak sekundi, a uz listiće je odmah vrlo ljuto. Kemijske reakcije: Stručak i meso u dodiru sa KOH ili NaOH ne požute ili samo blago požute. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u velikim skupinama, u svim tipovima šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, brezom, hrastom ili grabom, rjeđe se pronađe u crnogoričnim šumama, obično ispod smreke, voli vlažnija mjesta. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom, jer sadrži određene nepoznate toksine, uključujući crustulinol, koji uzrokuju gastrointestinalni sindrom trovanja, odnosno slabije probavne smetnje, s latencijom od 30 minuta do 4 sata. Veće će količine ove gljive kod osjetljivih osoba uzrokovati proljev, mučninu i povraćanje. Ljute ili gorke krasnice nisu jestive gljive. Napomena: U skupini smrdača postoji čitav niz vrsta koje je dosta teško međusobno razlikovati. slične su mednožuta krasnica (Russula subfoetens), kojoj su bradavice na sporama visoke najviše do 0.8 µm, a meso u dodiru sa KOH izrazito požuti, dok bademovoj krasnici (Russula grata) i prljavoj krasnici (Russula illota) meso miriše na gorke bademe, a mednomirisnoj krasnici (Russula fragrantissima) na anis.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 863. Smrdljiva krasnica (smrdača) (Russula foetens Fries), Sinonim: Agaricus foetens Pers.