![]() |
![]() | ![]() | ![]() |
![]() | ![]() | ![]() |
ZAVODLJIVA LISIČICA (ZAVODNICA)
Omphalotus olearius (DC.) Singer
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Omphalotaceae >
Rod: Omphalotus >
Vrsta: Omphalotus olearius (DC.) Singer (GBIF ID 2538088)
Etimologija: olea (lat.) = maslina. Po staništu na drvu. Engleski naziv: Jack O lantern Klobuk: 3-13 (15) cm širok, mesnat, tvrd, najprije konveksan, zatim je otvoren i ispupčen na sredini, u starosti je duboko ulegnut i lijevkast, sjajan; žuto-narančast, narančast, narančasto-smeđ, crveno-smeđ, tamnocrven ili je tamnosmeđ, s uraštenim je crvenkastim vlakancima, nije vodenast, rub je dugo vremena podvijen, u starosti je ispucan. Stručak: 5-15 (17) cm visok i 0.5-1.5 (2) cm debeo, prema dnu je tanji i gotovo uvijek je ekscentričan u odnosu na klobuk, pun, na bazi je obično spojen s drugim stručcima; narančasto-smeđ je ili crveno-smeđe vlaknast. Listići: Gusti, tanki, izmiješani su s brojnim lamelulama, dugo se spuštaju po stručku, rijetko su račvasti, zlatnožuti, zatim su žuto-narančasti ili narančasti. Spore: Kuglaste, rijetko su široko eliptične, (4) 4.4 - 5.9 (6.8) × (3.4) 4 - 5.6 (6.7) µm, Q = 1 - 1.2 (1.3), N = 120, Me = 5.1 × 4.8 µm, Qe = 1.1; otrusina je svijetložuta. Meso: Žućkasto je do narančasto, mjestimično je svjetlije ili malo tamnije u bazi stručka, žilavo, uzdužno je vlaknasto; miriše na drvo ili je malo neugodan, a okus je blag i neugodan. Kemijske reakcije: Meso i listići u dodiru sa sulfovanilinom trenutno postanu crveno-ljubičasti pa zatim potamne, a u dodiru s amonijakom pozeleni. Stanište: Raste u ljeto i jesen, busenasto, kao parazit ili saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće masline, hrasta, kestena ili bukve, voli toplija staništa, česta je u mediteranskom područjima. Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: OTROVNA - Vrlo je otrovna vrsta i ne može se isključiti oštećenje jetre. Uzrokuje teške probavne smetnje s jakim proljevom u periodu od 15 minuta do 4 sata, uglavnom uzrokovan muskarinom i iludinom. Napomena: Ovom gljivom se mnogo ljudi otrovalo zbog uvjerenja da su ubrali lisičice, međutim lisičica ne raste na panjevima niti ima tako živahnu boju i takvu veličinu kao zavodljiva lisičica. Ako nosimo zavodljivu lisičicu u ruci, cijela ruka se oboji narančasto-smeđe. Paziti da se neuobičajeni pojedinačni primjerci ne zamjene sa bjelkastom lisičicom (Cantharellus cibarius), koja raste na zemlji ili sa sličnom jestivom lažnom lisičicom (Hygrophoropsis aurantiaca), koja ima tipično anastomozirajuće listiće i raste na krupnijim drvnim ostacima (panjevima) raznog crnogoričnog drveća. Micelij i listići su bioluminiscentni, što znači da svijetle noću. Ovu bioluminiscenciju uzrokuje enzim luciferaza.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1006. Zavodljiva lisičica (zavodnica) (Omphalotus olearius (DC. ex Fr.) Singer), Sinonimi: Clitocybe olearia DC, Pleurotus olearius Fr.