![]() |
|
Mycena tintinnabulum - created on January 2022 in Landschaftsschutzgebiet Dresdner Heide, Dresden, Sachsen, Germany by Enrico Tomschke |
![]() |
![]() |
ZVONOLIKA ŠLJEMOVKA
Mycena tintinnabulum (Paulet) Quél.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Mycenaceae >
Rod: Mycena >
Vrsta: Mycena tintinnabulum (Paulet) Quél. (GBIF ID 4911782)
Etimologija: tintinnabulum (lat.) = zvono, zvonce. Po obliku. Klobuk: 1-3 (3.5) cm širok, u mladosti je poluloptast, kasnije se manje ili više izravna, gladak, po vlažnom je vremenu ljepljiv i mazav; smeđ, sivo-smeđ, crvenkasto-smeđ ili je tamnosmeđ, vodenast, u nedostatku svjetla može biti bjelkast i svijetlosmeđ, sredina je često tamnija, rub je narebran. Stručak: 2-4 mm debeo, relativno je tanak, zakrivljen, često je ljepljiv, gladak, čvrst, krut, žilav, šupalj, mnogobrojni su stručci srašteni u jedan zajednički veliki busen, hrskavičast, korjenast; bjelkast, sivo-smeđ, žuto-smeđ ili je crveno-smeđ, na vrhu je svjetliji, prema bazi je žuto-smeđ. Listići: Prilično su gusti, izrezani su uz stručak, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, izmiješani su s lamelulama, na bazi su poprečno spojeni žilicama, u starosti su račvasti; najprije su blijedosivkasti ili sivkasto-smećkasti, kasnije su s ružičastim ili crvenkasto-ružičastim tonom. Spore: Eliptične, 4.5-6.5 x 2-3 µm; otrusina je bijela. Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, bjelkasto; miriše na zemlju, plijesan, sapun ili češnjak, a okus je također na plijesan, sapun ili češnjak, te malo trpak. Stanište: Raste u zimu i proljeće u bjelogoričnim šumama, busenasto, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi) različitog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve, hrasta, johe i graba, te na ukopanim granama u zemlji; prilično je rasprostranjena vrsta. Doba rasta: 1, 2, 3, 9, 10, 11, 12 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Prepoznatljiva je po tamnom, čađavosivom klobuku i po tendenciji da raste u velikim busenima, a stručak je prilično svijetle boje. Zanimljivo je da micelij ponekad može svijetliti u mraku (bioluminiscentna svojstva). To svjetlo može proizvesti samostalno ili uz pomoć simbionta.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 564. Zvonolika šljemovka (Mycena tinntinabulum (Fr.) Quélet)