 |
|
|
Russula claroflava - created in Finland by Esa Borén |
 |
 |
|
SJAJNOŽUTA KRASNICA
Russula claroflava Grove (1888)
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula claroflava Grove (GBIF ID 2551299)
Etimologija: clarus (lat.) = svijetlo, sjajno, blistavo + flavus (lat.) = žuto. Po boji. Engleski naziv: Yellow Swamp Brittlegill Klobuk: 4-12 cm širok, prvo je polukuglast, kasnije je otvoren i malo ulegnut na sredini, s dosta je debelom kožicom, tvrd, po vlažnom je vremenu sjajan i malo mazav, po suhom je vremenu bez sjaja, kožica se guli do polovice promjera, žut, limunastožut do žuto-narančast, rub je u starosti malo narebran. Stručak: 4-11 cm visok i 1-3 cm debeo, prilično je dug, valjkast, tvrd, pun, ponekad je samo malo šupljikav, bijel, kasnije je prošaran sivim do crnkasto-smeđim mramoriranim crtežom, na dodir pocrveni. Listići: Prilično su široki, prirasli su na stručak, gusti, bjelkasti, žućkasti do žućkasto-smeđi, vremenom postupno tamne i postanu sivkasti do crnkasti, često su sa žućkastom oštricom. Spore: Široko su eliptične, sa uskim, izoliranim bradavicama visokim do 1 µm, prilično povezanim kratkim grebenima ili spojnim linijama koje tvore djelomični mrežasti uzorak, 8-9.5 x 6.5-7.5 µm; otrusina je kremasto-žuta. Meso: Čvrsto, bijelo, na ozlijeđenim mjestima uglavnom prvo pocrveni, kasnije postane sivo, crnkasto-smeđe do crno; miris nije izražen ili je slab na voće, a okus je blag ili malo ljutkast. Kemijske reakcije: Slabo reagira u dodiru s gvajakolom, dok meso u bazi stručka u dodiru sa sulfovanilinom postane karmincrveno. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do listopada, skupno, u bjelogoričnim i aluvijalnim šumama u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, najčešće brezom, jasikom ili johom, na vlažnim mjestima, na kiselom tlu bogatom mahovinom. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Napomena: Dio je skupine krasnica kojima meso posivi, otrusina je krem boje, a meso je blagog okusa. Slične su žućkastobijela krasnica (Russula ochroleuca), koja je prljavijih boja i sa bijelom otrusinom. Meso kod vinskicrvene krasnice (Russula vinosa) i blijede krasnice (Russula decolorans) na prerezu također posivi, ali im je klobuk vinskicrven, odnosno narančast.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 857. Sjajnožuta krasnica (Russula claroflava Grove), Sinonim: Russula flava (Rom.) ap. Lindbl.
Prirodoslovni muzej - Split
