![]() |
![]() | ![]() | ![]() |
ČESTA ŠLJEMOVKA
Mycena vulgaris (Pers.) P.Kumm.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Mycenaceae >
Rod: Mycena >
Vrsta: Mycena vulgaris (Pers.) Quel. (GBIF ID 9344830)
Etimologija: vulgaris (lat.) = običan, skupan, zajednički. Po rasprostranjenosti. Engleski naziv: Vulgar Bonnet Klobuk: 0.5-2 cm širok, polukuglast, stožast ili konveksan, ponekad je oštro ispupčen ili lagano ulegnut na sredini, kasnije se spljošti, pupčast, prozirno crtast, sluzav do ljepljiv, gol, prekriven je želatinoznom ovojnicom koja se može odvojiti, na sredini je tamnosmeđ, a prema rubu svijetlosmeđ do sivkasto-smeđ. Stručak: 2-6 cm visok i 1-1.5 mm debeo, valjkast, šupalj, gol, na gornjem je dijelu pahuljast, sluzav do ljepljiv, prekriven je želatinoznom ovojnicom koja se može odvojiti, na vrhu je bjelkast, donji dio je sivo-smeđ do tamnosmeđ, baza je prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima. Listići: 14-25 ih dopire do stručka, široko su prirasli, spuštaju se po stručku, kasnije su na bazi poprečno povezani žilicama, bijeli, sivkasti do svijetlo sivo-smeđi, oštrica je sa elastičnom i žilavom niti koja se može odvojiti, svjetlija ili iste boje. Spore: Eliptične, prozirne, amiloidne, 7-11 x 3.5-5 µm, Q = 1.8-2.2, Qav = 2, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su valjkaste, u želatinoznoj tbari, 18-35 x 2-4.5 µm, na vrhu su sa jako račvastim izraslinama 2-13 x 1-2.5 µm; otrusina je bijela. Meso: Tanko, opnasto, bjelkasto je do svijetlosmeđe; miris nije izražen ili je na brašno, a okus je na rotkvice. Stanište: Raste u jesen, u množini, uglavnom u crnogoričnim šumama kao saprofit na sloju otpalih iglica. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Glogovac pokraj Koprivnice. Doba rasta: 9, 10, 11, 12 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Često raste masovno i prekriva velike površine u crnogoričnim šumama, najčešće se pronađe ispod smreke. Slične su neke forme presvučene šljemovke (Mycena epipterygia), koje nisu žute boje, slična šljemovka (Mycena clavicularis), koja nema odvojivu ovojnicu na klobuku niti želatinoznu oštricu listića, te poljska šljemovka (Mycena agrestis), koja raste na travnjacima.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 574. Česta šljemovka (Mycena vulgaris Pers.)