
ARIŠEVA PUŽEVICA
Hygrophorus lucorum Kalchbr.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Hygrophoraceae >
Rod: Hygrophorus >
Vrsta: Hygrophorus lucorum Kalchbr. (GBIF ID 2538774)
Etimologija: lucos (gr.) = šuma. Po staništu po šumama. Engleski naziv: Larch Woodwax Klobuk: 1.5-6 cm širok, prvo je konveksan, zatim se raširi ili malo ulegne, s malom je grbicom na sredini, blago je lijevkast, po vlažnom je vremenu mazav i ljepljiv, limunastožut, na sredini je nešto tamnije žuto-narančaste boje, rub je u mladosti podvrnut i malo pahuljičast, a kasnije ravan i valovit, u mladosti je sluzavim ovojem spojen sa stručkom. Stručak: 4-7 cm visok i 0.4-1 cm debeo, vitak, visok, valjkast, malo je zakrivljen, na bazi je lagano zadebljan, u mladosti je pun pa zatim šupalj, ljepljiv, u mladosti je sluzav, obično je malo pahuljast, uzdužno je vlaknast, na gornjem su dijelu ljepljivi ostaci koprenastog, prolaznog i sluzavog zastorka, bjelkast je ili žućkast. Listići: Rijetki, malo su razmaknuti, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, bjelkasti, s limunastožutom su nijansom, osobito uz rub klobuka. Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 7-10 x 4-6 µm; otrusina je bijela. Meso: Debelo, vlaknasto, mekano, vlažno, bjelkasto, ispod kožice klobuka je žućkasto; miriše na voće ili gljive, a okus je malo ljutkast. Kemijske reakcije: Meso sa sulfovanilinom postane ljubičasto. Stanište: Raste u jesen i ranu zimu, od rujna do siječnja, s bezbroj raštrkanih plodnih tijela, u planinskim crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, gotovo isključivo s arišem, rjeđe s borom. Često raste zajedno s ariševim sluzavcem (Suillus grevillei). Prvu sliku snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Borovljani pokraj Koprivnice, a drugu Neven Ferenčak. Doba rasta: 1, 9, 10, 11, 12 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete. Napomena: Raste kasno u jesen isključivo uz ariše. Slična je crvenkasta bresadolova puževica (Hygrophorus speciosus), koja raste po livadama, ima narančasto dekorirani stručak koji se zadebljava prema donjem dijelu, a klobuk je mnogo tamnije boje na sredini. Zlatnožuti varijetet kasne puževice, Hygrophorus hypothejus var. aureus je intenzivnije narančaste boje i raste ispod bora. Raste u velikim količinama u vrijeme kad nema mnogo drugih gljiva.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 922. Ariševa puževica (Hygrophorus lucorum Kalchbr.)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Prirodoslovni muzej - Split