
DUGONOGA KORJENJAČA
Xerula pudens (Pers.) Singer
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Physalacriaceae >
Rod: Xerula >
Vrsta: Xerula pudens (Pers.) Singer (GBIF ID 2536820)
Klobuk: 3-9 cm širok, najprije je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije se raširi, površina je vlažna, na sredini je naborana i prekrivena je baršunastim slojem do 1 mm, kojeg čine sitne smeđe dlačice, smeđ, sivo-smeđ do tamnosmeđ, također je sa zlatnožutim ili maslinastim tonovima. Stručak: 5-20 cm visok i 3-8 mm debeo, ravan, dug, lomljiv, sužen je ili proširen na vrhu, zadebljan je na bazi ispod koje se sužava i produžava u dugi korijen, površina je fino baršunasta i sa sitnim smeđim dlačicama, uzdužno je crtast, žuto-smeđ do smeđ. Listići: Razmaknuti, prilično su široki, izmiješani su s lamelulama, zaokruženi su uz stručak, prirasli, bijeli, u starosti su žućkasti. Spore: Kuglaste, glatke, prozirne, 8.5-12 x 8-10.5 µm (cromushrooms: (8) 8.8 - 10.5 (12.2) × (7.3) 8 - 9.6 (11.3) µm, Q = 1 - 1.17 (1.2), N = 120, Me = 9.6 × 8.8 µm, Qav = 1.1); otrusina je bijela. Meso: Vrlo je tanko, žilavo, u stručku je vlaknasto, bijelo, kasnije je smećkasto; miris nije izražen, a okus je blag, ponekad je gorak. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u bjelogoričnim šumama, uglavnom kao saprofit na zakopanim drvnim ostacima (korijenju) raznog bjelogoričnog drveća, uglavnom hrasta, na glinenastom ili vapnenastom tlu. Prve tri slike snimio je Safet Omerović - Basso, početkom listopada, na lokalitetu Šišan kod Medulina. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti. Napomena: Ima karakteristični dugi korjenasti stručak.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 524. Dugonoga korjenjača (Oudemansiella longipes (Bull. ex St.Amans) Mos.), Sinonim: Xerula pudens (Pers.) Sing.
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Prirodoslovni muzej - Split