|
PJEGAVA BRAŠNJAČA
Clitocella popinalis (Fr.) Kluting, T.J.Baroni & Bergemann
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Entolomataceae >
Rod: Clitocella >
Vrsta: Clitocella popinalis (Fr.) Kluting, T.J.Baroni & Bergemann (GBIF ID 7890180)
Etimologija: popina (lat.) = javna kuhinja, gostionica, krčma + -allis (lat) = koji pripada, koji se odnosi na. Po izgledu na kuhinjsko posuđe. Klobuk: 3-11 cm širok, najprije je konveksan pa otvoren, rub je prvo podvijen, zatim izravnat i valovit, skoro je lijevkastog oblika, na sredini je manje ili više ulegnut, blago vodenast, kožica je u starosti često ispucana, najprije je sivkast, kasnije je tamnosiv, tamnosmeđ, sivo-smeđ ili crno-smeđ, često je sa smećkastim mrljama. Stručak: 3-6 cm visok i 3-9 mm debeo, valjkast, dosta je pravilan, nije uvijek centralno spojen s klobukom, nešto je svjetliji od klobuka, sivkast do sivkasto-smeđ, površina je bjelkasto pamučasta što je najuočljivije na osnovi s bijelim micelijskim nitima. Listići: Gusti su i s brojnim lamelulama, spuštaju se po stručku, račvasti, na ozlijeđenim mjestima ili u starosti pocrnu, sivkasti pa ružičasti zbog prisustva spora. Spore: Eliptične, s jednom ili više uljnih kapljica, 4.3-7 x 3.5-5.5 µm; otrusina je ružičasto-smeđa. Meso: Žilavo, bjelkasto, žućkasto do svijetlokremasto-smeđe, blago pocrni; jako miriše na užeglo brašno, a okus je gorak. Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u svim tipovima šuma, po parkovima, šumskim čistinama, livadama, pašnjacima, šumskim putevima, na travnatim mjestima bogatim mahovinom. Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom zbog gorkog okusa mesa. Napomena: Slična je vrsta gizdava vitezovka (Clitocella mundula) kojoj meso u dodiru sa zrakom jače pocrni.
DNA sekvenca:
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.
Prirodoslovni muzej - Split
