![]() |
![]() |
TAMNOPURPURNA KRASNICA
Russula atropurpurea (Krombh.) Britzelm.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula atropurpurea (Krombh.) Britzelm. (GBIF ID 2551470)
Etimologija: ater (lat.) = crno, tamno + purpureus (lat.) = purpurne boje. Po boji klobuka. Engleski naziv: Purple Brittlegill Klobuk: 4.5-12 cm širok, najprije je gotovo kuglast, zatim je konveksan, kasnije se polako proširi i malo ulegne na sredini, nepravilan, valovit ili režnjast, ljepljiv i sjajan kada se ubere, zatim je suh i više ili manje bez sjaja, kožica se guli do 2/3 promjera, prilično je promjenjive boje, ljubičast s crnkastom sredinom kod tipične forme, ponekad je svijetloružičast do ružičasto-ljubičast sa sivkasto-bijelim dijelovima (Russula atropurpurea var. depallens), također može biti čitav žut ili žuto-zelen (Russula atropurpurea var. dissidens), iznimno je miješanih boja, djelomično smećkast (Russula atropurpurea f. pantherina) ili žuto-zelen i smeđ na ljubičastoj osnovi, može biti tamnoljubičast, te potpuno izblijeđen, sivkast, gotovo ujednačeno ružičast ili s preostalim ružičastim mrljama, može biti mjestimično hrđastooker, rub je dugo vremena podvijen, kasnije se izravna, gladak, slabo je narebran samo u starosti. Stručak: 4-10 cm visok i 1.5-2.8 cm debeo, valjkast ili blago batinast, proširen je na vrhu, srž je mekana i spužvasta, bijel, natopljen vodom jako posivi, mjestimično je žuto-smeđ, osobito na bazi. Listići: Prilično su gusti, 5-7 mm široki, na bazi su poprečno povezani žilicama, rijetko su račvasti, usko prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, tanki, lomljivi, bjelkasti, sa žućkastim su odsjajem, malo su sivkasti po vlažnom vremenu, oštrica je glatka i iste boje, sa hrđastosmeđim mrljama u starosti. Spore: Kuglaste do široko eliptične, sa stožastim su bradavicama visokim 0.6-0.7 µm, povezanim tankim spojnim linijama koje tvore različito razvijenu, uglavnom nepotpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 7.2-9 x 5.7-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-55 x 8.5-12 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste, sa produžetkom, 70-100 x 7-13 μm, kožica klobuka sastoji se od razgranatih, tupih, relativno krupnih dlačica, širokih 4-6 μm, te brojnim, valjkastim dermatocistidama, s 0-2 segmenta, često su u obliku boce ili glavičaste, široke 6-9 μm, bez inkrustacija; otrusina je bijela (Ia). Meso: Isprva je čvrsto, u klobuku je debelo 8-10 mm, bijelo, promočeno je sivo; miriše slabo na voće, a okus je umjereno ljut nakon nekoliko sekundi. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom postane ružičasto-narančasto, sa fenolom postane ružičasto-smeđe, a reakcija sa gvajakovom tinkturom je pozitivna. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do listopada, uz puteve, u parkovima i bjelogoričnim šumama u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, bukvom ili grabom, na vlažnim mjestima, po nekim autorima raste i u crnogoričnim šumama. Doba rasta: 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete, ali ne u velikoj količini, jer zbog svoje ljutine može izazvati iritaciju želuca. Nisu sve krasnice koje su u početku ljute nejestive ili otrovne, postoje i neke jestive vrste. Napomena: Ova vrsta može biti u bezbroj kombinacija boja, ali se prepoznaje po srednjoj veličini, čisto bijelom stručku, slabom slamnatožutom nijansom listića, umjereno ljutom okusu, slabom mirisu na voće, sivkastom izgledu zbog upijanja vode i blagoj žuto-smeđoj nijansi po suhom vremenu, osobito na dnu stručka. Obično raste u šumama kestena, graba, te listopadnog ili zimzelenog hrasta. Po staništu, boji, okusu i boji listića je slična ljepljiva krasnica (Russula viscida), od koje se razlikuje po baršunastoj žuto-smeđoj dekoraciji na bazi stručka, koja u dodiru sa KOH odmah pocrveni. Slične su lomljiva krasnica (Russula fragilis), koja je prepoznatljiva po izrazito ljutom okusu, mirisu na kolače, lomljivijem i nepromjenjivom mesu, fino nazubljenoj oštrici listića i negativnoj reakciji s gvajakovom tinkturom, tamnocrvena krasnica (Russula atrorubens), koja je manjih dimenzija, okus i miris kao kod lomljive krasnice, te raste na vlažnim, mahovinom obraslim mjestima ispod planinskog crnogoričnog drveća. Postoji i malo poznati varijetet žute ili djelomično maslinaste boje (Russula atropurpurea var. dissidens), što je čest uzrok netočnih determinacija. Budući da je jedina karakteristika koja razdvaja linije Citrina i Atropurpurea višebojnost klobuka, neizbježno je da se navedeni varijetet zamijeni sa okerzelenkastom krasnicom (Russula citrinochlora), koja je upola manjih dimenzija, ima svijetlokrem otrusinu i spore sa potpunim mrežastim uzorkom.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 819. Tamnopurpurna krasnica (Russula atropurpurea Krombholz); Sarnari, Mauro. 1998. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Primo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 492. str., Russula atropurpurea (Krombholz) Britzelmayr