Russula atrorubens - created in Finland by Allar Antson

TAMNOCRVENA KRASNICA

Russula atrorubens Quél.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula atrorubens Quél. (GBIF ID 2551297)

Etimologija: ater (lat.) = crno, tamno + rubens (lat.) = crvenkasto. Po boji.

Klobuk: 3-8 cm širok, prvo je polukuglast ili konveksan, kasnije se raširi i ulegne na sredini, više je ili manje nepravilan, kožica se guli do 3/4 promjera ili nešto manje, ljepljiv i sjajan, osušen je bez sjaja, ispod kožice je fino crtast, prilično je promjenjivih boja, kod najtipičnije je forme crveno-ljubičast s crnkastom sredinom, ponekad je crveno-ružičast ili djelomično crveno-ljubičast sa zelenom ili ljubičasto-smeđom nijansom, može biti sivo-zelen ili čak potpuno maslinastozelen, često je tamniji ili čak crnkast na sredini, osobito kod mladih primjeraka, rub je kratko prozirno narebran.

Stručak: 3-6 cm visok i 0.8-1.7 cm debeo, valjkast ili batinasto zadebljan na bazi, najprije je pun, srž je kasnije mekana i grudvasta, kora je debela oko 1.5 mm, sjajan, naboran, bijel, rijetko je s ružičastim odsjajem, kasnije može biti s mjestimičnim žutim do žuto-smeđim mrljama.

Listići: Prilično su razmaknuti, nisu široki, tanki, zaokruženi su uz stručak, prirasli ili gotovo slobodni, izmiješani su s lamelulama, rijetko su račvasti, lomljivi, bjelkasti, zatim su blago kremasti, oštrica je glatka i iste boje.

Spore: Eliptične, sa niskim, tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.6 µm, povezanim spojnim linijama ili rijetkim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 6.4-8 x 5.2-6.3 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-48 x 8-10 μm, cheilocistide su vretenaste, obično su široke do 10 μm, kožica klobuka sastoji se od tupih, valjkastih dlačica, širokih 2.5-4.7 μm, te brojnih, višesegmentnih, često batinastim dermatocistidama, bez vršnog produžetka, s trbuhom širokim 5-10 μm; otrusina je bijela ili bjelkasta (Ia-b).

Meso: Osrednje je debelo, mekano, bijelo, starenjem lagano žuti, osobito u dnu stručka; miriše na amil acetat, na kolače ili kokos poput lomljive krasnice (Russula fragilis), a okus je izrazito ljut.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s gvajakovom tinkturom poplavi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u planinskim crnogoričnim šumama u simbiozi s različitim crnogoričnim drvećem, najčešće smrekom, rijetko jelom ili borom, a po nekim autorima također ispod bjelogoričnog drveća, kao što su vrba, breza jasen ili bukva, na relativno suhim ili vlažnim mjestima, u tresetnoj mahovini (Sphagnum), na kiselom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: OTROVNA - Nejestiva je vrsta kao i sve krasnice ljutog okusa, ali se smatra otrovnom jer sadrži različite nepoznate toksine, uključujući crustulinol, koji u većim količinama izaziva slabije probavne smetnje, a latencija traje od 30 minuta do 4 sata.

Napomena: Prepoznatljiva je po staništu na planinskim livadama, srednje je veličine, klobuk je višebojan, stručak je bijel i pomalo svilenkast, samo je ponekad s ružičastim odsjajem, listići su bijeli, a otrusina Ia-b, okus je ljut, miris na amil acetat kao kod lomljive krasnice, meso sa gvajakovom tinkturom brzo poplavi, a spore su sitne i mrežaste. Sličnih je karakteristika i lakirana krasnica (Russula laccata), koja raste na poplavljenim mjestima ispod bjelogoričnog drveća. Ne bi trebala rasti po obalnim, mediteranskim, šumama bora. S obzirom na hipotezu da raste ispod hrasta crnike (Quercus ilex), može se pomiješati sa lomljivom krasnicom, koja raste ispod bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, reakcija mesa sa gvajakovom tinkturom je negativna, oštrica listića je nazubljena, a spore su veće. Tamnopurpurna krasnica (Russula atropurpurea) je prepoznatljiva po većim dimenzijama i čvršćoj konzistenciji, okus nije tako papren, miris je blag na voće, meso posivi zbog provodnjenosti i raste na suhom tlu, uglavnom ispod bjelogoričnog drveća.

DNA sekvenca: prikaži