|
BAKRENA KRASNICA
Russula cuprea Krombh.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula cuprea Krombh. (GBIF ID 9430144)
Etimologija: cupreus (lat.) = bakreno. Po boji. Engleski naziv: Gnarled Brittlegill Klobuk: 3-10.5 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je spljošten i ulegnut na sredini, kožica se guli do 1/3 ili 1/2 promjera, vlažan i sjajan, na kraju je bez sjaja, prilično je promjenjivih boja, bakrenosmeđ, smeđ, tamnosmeđ do ružičasto-ljubičast kod najtipičnijih formi, rijetko je više žućkasto-narančast, ljubičast ili u potpunosti žut, na sredini je tamniji ili izblijeđen, također može biti djelomično ili čitav maslinastozelen, rub je gladak, kasnije je više ili manje jasno narebran. Stručak: 3-7 cm visok i 0.7-2 cm debeo, više je ili manje valjkast ili blago batinast, uglavnom je proširen na vrhu, pun, srž je kasnije mekana i spužvasta, naboran, bjelkast, trljanjem blago potamni. Listići: Gusti, prilično su debeli kod većih primjeraka, uglavnom su naizmjenično izmiješani su s lamelulama, zaokruženi su ili izrezani uz stručak, prirasli, nisu račvasti, vrlo su lomljivi, limunastožuti, zatim su žućkasti, kasnije su jasno žuto-narančasti. Spore: Široko su eliptične, s izoliranim su bodljama visokim 0.7-1.2 µm, jedva povezane spojnim linijama koje ne tvore mrežasti uzorak, amiloidne, 8.4-11 x 6.7-8.5 µm, pileipelis se sastoji od tankih, tupih, račvastih hifa, širokih 2-3.5 μm, te nepravilno valjkastih dermatocistida s brojnim račvama, višesegmentnim, širokim 4-10 μm; otrusina je tamnožuta (IVe). Meso: Osrednje je debelo, čvrsto samo u mladosti, zatim omekša i postane lomljivo, bjelkasto, promočeno postane blago sivkasto, starenjem nekad požuti; miris nije izražen, a okus je jako ljut. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane lagano ružičasto, a reakcija sa gvajakovom tinkturom je pozitivna na nižim temperaturama. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do listopada, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, najčešće grabom, kestenom ili hrastom, ali i ispod hrasta crnike i hrasta plutnjaka u mediteranskom području, na umjereno vlažnim i sjenovitim mjestima. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta zbog ljutog okusa mesa. Napomena: Prepoznatljiva po maloj ili srednjoj veličini, sjajnoj površini klobuka i narebranom rubu, prilično promjenjivim bojama, žuto-narančastim listićima kada sazriju, tamnožutoj otrusini, nepromjenjivom mesu, osrednjoj čvrstoći, ljutom okusu i neizraženom mirisu, rastu ispod bjelogoričnog drveća (ali neki autori dovode u pitanje ovo ograničenje) i negativnoj reakciji mesa sa gvajakovom tinkturom. Unatoč dobro poznatoj polikromiji, bakrenosmeđe (Russula urens) ili ružičasto-ljubičaste (Russula cuprea f. pseudofirmula) nijanse daleko su najčešće kod ove vrste. Među najzanimljivijim formama ističemo vrlo rijetku Russula cuprea f. griseinoides i potpuno zelenu formu (Russula urens). Gotovo je ista Russula gigasperma, koja je prepoznatljiva po znatno većim sporama, te Russula picrea, koja je slična po lomljivosti, obliku i bojama, a razlikuje se po gorkastom, a ne ljutom okusu mesa, te brzoj i intenzivnoj reakciji sa gvajakovom tinkturom. Također je slična crnikina krasnica (Russula quercilicis), koja raste isključivo ispod hrasta crnike, ima smeđi do ružičasto-ljubičasti klobuk, glatki rub, čvrsto meso, listiće koji mirišu na cedrovinu i žutu otrusinu (IVc).
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Sarnari, Mauro. 1998. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Primo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 722. str., Russula cuprea Krombholz
Prirodoslovni muzej - Split
