SITNA KRASNICA

Russula minutula Velen.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula minutula Velen. (GBIF ID 2551176)

Etimologija: minutula (lat.) = izuzetno mala, najmanja. Po minimalnim dimenzijama.

Engleski naziv: Minute Brittlegill

Klobuk: 1.5-4 cm širok, prvo je nepravilno je konveksan, brzo se izravna i blago ulegne na sredini, kožica se guli do 1/2 promjera ili više, suh i bez sjaja, u određenim je uvjetima blago baršunast, ponekad je pravilno raspucan na rubu, neujednačene je ružičasto-crvene ili izblijedi na sredini, ponekad je s ljubičastom nijansom, rijetko je s intenzivnije obojenim pojasom na rubu, rub je dugo vremena podvijen, gladak, na kraju je slabo narebran i često raspucan.

Stručak: 1-3.2 cm visok i 4-8 mm debeo, valjkast, zadebljan je na bazi, gotovo gomoljast, pun, srž je kasnije je omekšana, na kraju je šuplja, lagano je pahuljast (koristiti ručno povećalo), bijel, rijetko je s crvenkastom ili ružičastom nijansom na donjem dijelu.

Listići: Prilično su razmaknuti, široki su oko 5 mm, tanki, izmiješani su s rijetkim lamelulama, zaokruženi uz stručak, usko su prirasli, često su s poprečnim žilicama na bazi, ponekad su račvasti, lomljivi, oštrica je rijetko crvena nekoliko milimetara uz rub klobuka, bjelkasti.

Spore: Široko eliptične do gotovo kuglaste, s niskim, stožastim bradavicama visokim 0.4-0.6 µm, povezanim brojnim grebenima i tankim spojnim linijama koji tvore zebrasti ili mrežasti uzorak, 6.4-8 x 5.6-6.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 20-40 x 10-12 μm, cheilocistide su vretenaste, 40-65 x 6-12 µm, pileipelis se sastoji od izrazito kratkih i tupih hifa, širokih 3-5 μm, te kratkih, tupih, valjkastih, višesegmentnih primordijalnih hifa, širokih do 5.5 μm; otrusina je bjelkasta (Ib).

Meso: Tanko, lomljivo, bijelo; miris je slab i ugodan na ružmarin kada se ubere, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa sulfovanilinom pocrveni, osobito kada je suho, reakcija s željeznim sulfatom (FeSO4) je nakon 60 sekundi negativna, a s gvajakovom tinkturom minimalna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama i parkovima u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, obično kestenom, grabom ili bukvom, na vapnenasto-glinenastom tlu, često u mahovini, vrlo rijetko u mediteranskom području. Sliku je snimio Matija Josipović, 29.9.2025., na lokalitetu Jamaričko brdo kod Lipika.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Ova je sićušna vrsta prepoznatljiva je po ružičasto-crvenom stručku, baršunastoj i raspucanoj kožici klobuka, dugo vremena glatkom rubu klobuka, bijelim listićima i otrusini, valjkastom ili blago gomoljastom stručku, rijetko s ružičastom nijansom prema dnu, tankom i lomljivom mesu, blagom okusu i osebujnom mirisu na ružmarin kada se ubere, te vrlo slaboj reakciji s gvajakovom tinkturom, dok sa sulfovanilinom pocrveni u suhom stanju. Mikroskopski su značajne male, sitno bradavičave spore, djelomično povezane tankim grebenima, te pileipelis s kratkim, valjkastim primordijalnim hifama, koje u presjeku podupiru veliki, više ili manje kuglasti ili eliptični elementi. Raste u bjelogoričnim šumama na vlažnom, umjereno kiselim tlu s propusnim i humificiranim površinskim slojem, a najčešći partneri su kesten, grab i, rjeđe, hrast ili bukva, ali i lipa i lijeska. Miris je ugodan, sličan ružmarinu, a po nekim autorima je neugodan ili kiseo, kao kod smrdljive štitarke (Lepiota cristata) i ponekad ispucane krumpirače (Scleroderma citrinum). Priroda ovog mirisa, koji se ne spominje u mikološkim radovima, sugerira da su odgovorne prilično hlapljive kemijske tvari i da ih proizvodi isključivo micelij, a ne aktivnost unutar plodnog tijela. Među čisto crvenim vrstama, otrovnocrvena krasnica (Russula emeticicolor i Russula zvarae var. pusilla nemaju izražen miris, vrlo slabo reagiraju sa sulfovanilinom i imaju nešto manje raspucanu ili narebranu kožicu klobuka, kao rezultat manje izražene pseudoparenhimatozne teksture. Treba napomenuti da podsekcija Rhodellinae uključuje vrste sa suhim, baršunastim klobucima, poput Melzerove krasnice (Russula melzeri), brezove krasnice (Russula fontqueri) i lažne brezove krasnice (Russula pseudoimpolita), koje imaju neizražen miris, vrlo slabe reakcije s kemijskim reagensima i oker ili žutu otrusinu.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Sarnari, Mauro. 2005. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Secondo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 1351. str. Russula minutula Velen.