Russula pectinatoides - created on August 2021 in Norway by Tove Jacobsen

ČEŠLJOLIKA KRASNICA

Russula pectinatoides Peck

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula pectinatoides Peck (GBIF ID 2551457)

Etimologija: Po sličnosti s rebrastom krasnicom (Russula pectinata).

Klobuk: 3.3-6 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je izravnat i široko, često duboko ulegnut na sredini, kožica se guli oko 1/2 promjera, vlažan i ljepljiv, osobito na sredini, lagano je radijalno vlaknast, svijetlosmeđ, smeđ, na rubu može biti oker, a na sredini siv, kasnije često čitav izblijedi u krem-sivkastu, sivkasto-smeđu ili žućkasto-smeđu boju, često je s mjestimičnim crvenkasto-smeđim mrljama, izraženo je dugo narebran, u dužini oko 1-1.5 cm.

Stručak: 3-5 cm visok i 0.8-1.5 cm debeo, kratak, valjkast ili blago proširen na vrhu, pun, srž je kasnije komorasta, na kraju je šuplja, gladak, zatim je fino naboran, više je ili manje pahuljast na vrhu, isprva je bijel, zatim je sa smećkastim, žuto-oker do hrđastosmeđim mrljama na dnu.

Listići: Prilično su gusti, široki su 4-7 mm, tanki, kasnije su prilično razmaknuti, na rubu klobuka oko 1 mm, račvasti su na različitim razinama, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, na bazi su povezani poprečnim žilicama, lomljivi, prvo su bijeli, kasnije su krem, u starosti ne smeđe, ali su ponekad s crvenkastim do hrđastosmeđim mrljicama, na dodir postanu smećkasti, oštrica je cjelovita i iste boje.

Spore: Široko su eliptične, sa šiljastim, stožastim ili polukuglastim bodljama visokim 0.75-1 µm, slabo povezanim vrlo kratkim grebenima ili rijetkim tankim i kratkim spojnim linijama koji ponekad tvore nepotpuni zebrasti uzorak, slabo su amiloidne, 6.7-8.7 x 5.2-7.5 µm, bazidije su 4-sporne, 36-52 x 8.5-11.5 µm, cheilocistide su u obliku cigare, 65-110 x 7-11.5 μm, često su s malom vršnom izbočinom, pileipelis se sastoji od razgranatih hifa, tupih ili suženih na vrhu, te rijetkih, uskih dermatocistida, 30-35 x 3-5.7 μm, koje često završavaju s vrlo malom izbočinom; otrusina je krem do svijetlooker (IIc-IIIa).

Meso: Više je ili manje je čvrsto, lomljivo, bijelo, s mjestimičnim kremastim ili crvenkastim mrljama, nepromjenjivo; miris je neugodan na spaljenu gumu, koji prekriva više ili manje izraženu voćnu notu, a okus je uglavnom izraženo mučan i neugodan, ali nije ljut, eventualno je ljutkast samo djelić sekunde, kod nekih je primjeraka nakon nekoliko minuta žvakanja čak nepodnošljivo gorak.

Kemijske reakcije: Reakcija mesa u dodiru s gvajakovom tinkturom je pozitivna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen uglavnom u svim tipovima šuma, češće u crnogoričnim šumama, te u parkovima u simbiozi s određenim vrstama drveća, obično borom ili smrekom, na travi i na vlažnim staništima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom jer pripada skupini međusobno vrlo sličnih krasnica izuzetno neugodnog mirisa i ljutog okusa mesa.

Napomena: Slična je rebrasta krasnica, kojoj je meso neugodnog mirisa, a stručak joj na bazi nikada ne postane crven. Vrlo je slična i kamember krasnica (Russula amoenolens), te sestrinska krasnica (Russula sororia), koje su s ljutim okusom mesa. Sumračnica (Russula consobrina) raste po planinskim crnogoričnim šumama, meso joj je vrlo ljutog okusa, miris nije izražen, a rub klobuka uglavnom gladak.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 867. Češljolika krasnica (Russula pectinatoides Peck ss. Sing.); 889. Lažna kamember krasnica (Russula pseudoamoenolens Romagn.); Romagnesi, Henri. 1967. LES RUSSULES D'EUROPE et d' Afrique du Nord. Bordas. – 364. str., Russula pectinatoides var. pectinatoides Peck