Russula rhodopus - created on August 2006 in Piani Formighe, Sover, Italy by Marco Floriani

CRVENONOGA KRASNICA

Russula rhodopus Zvára

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula rhodopus Zvára (GBIF ID 7239976)

Etimologija: rhodon (gr.) = ružičast, ruža + pous (gr.) = stopalo, noga. Po boji stručka.

Klobuk: 4-10.5 cm širok, najprije je kuglast, kasnije se raširi i umjereno ulegne na sredini, nepravilan, često je režnjast, gladak, valovit, kožica se guli do 1/2 promjera, mazav i sjajan, kao lakiran čak i po suhom vremenu, crvene boje trešnje do krvavocrvene boje, na sredini je tamniji, ponekad crnkast, rub je dugo vremena podvijen, kasnije se izravna, kratko je narebran tek u starosti.

Stručak: 4-6.5 cm visok i 1-3 cm debeo, često je ekscentričan, relativno je robustan, batinast ili blago zadebljan pri dnu, gladak, pun, kasnije je više ili manje spužvast, bijel, s ružičasto-crvenom je nijansom na velikoj površini osim na vrhu, ponekad je potpuno bijel, na dnu je hrđastosmeđ.

Listići: Gusti, izmiješani su s lamelulama, tanki, prilično su niski, oko 4 mm, zaokruženi su uz stručak, prirasli, rijetko se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, lomljivi, bijeli, u starosti su krem, sa slabim oker odsjajem.

Spore: Gotovo su kuglaste, sa stožastim do polukuglastim su bradavicama visokim do 0.6 µm ili malo višim, prilično povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 7.2-9 x 6.3-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-50 x 9-11,5 μm, cheilocistide su vretenaste, s različitim vršnim produžetkom, 50-100 x 8-11 μm, kožica klobuka sastoji se od dlačica, širokih 2.2-4.6 μm, vrlo tupih ili nejasno glavičastih, s refraktilnom stijenkom, te brojnih, jednosegmentnih, nepravilno valjkastih ili batinastih dermatocistida, ponekad su naglo zadebljane, rijetko su račvaste, siroke su 3.8-8 μm; otrusina je krem do oker (IIc-IIIb), čuvanjem izblijedi.

Meso: Debelo, prilično je čvrsto čak i u zrelosti, bijelo, na prerezu vrlo slabo promijeni boju ili mjestimično blago požuti, ispod kožice klobuka je ružičasto-crveno; miriše lagano na voće, a okus je ljut u listićima, nešto je slabiji u stručku, ponekad je izraženo gorak.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa fenolom postane smećkasto, reakcija sa gvajakovom tinkturom je trenutna i intenzivna, sa željeznim sulfatom (FeSO4) normalnog intenziteta, a sa amonijakom negativna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od kolovoza do listopada, u vlažnim ili čak močvarnim crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće smrekom ili borom, na tresetnoj mahovini (Sphagnum), na kiselom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom zbog ljutog okusa mesa.

Napomena: Prepoznatljiva je po rastu u kiselim, planinskim crnogoričnim šumama, srednje je veličine, površina klobuka je mazava i sjajna, kao da je lakirana, prilično je ujednačene krvavocrvene boje, stručak je više ili manje zdepast ili ekscentričan, sa crvenom nijansom, rijetko je potpuno bijel (Russula rhodopus f. leucopoda). Gorki okusa mesa (kojem prethodi umjerena trpkost) se teško osjeti, ponekad nakon duljeg žvakanja pa je stoga nepouzdana osobina. Međutim, po toj je karakteristici slična raskošna krasnica (Russula intermedia), koja ima slične male i kuglaste spore, ali drugačiju kožicu klobuka, s polimorfnim  dermatocistidama, s malo ili bez segmenata. Pripada podsekciji Sardoninae koju karakterizira čisto crvena boja stručka i klobuka. Unutar ove podsekcije, slične su krvava krasnica (Russula sanguinea), koja je prepoznatljiva po rastu ispod borova, listićima koji se kratko spuštaju po stručku, valovitoj površini klobuka, koja je malo ili nimalo sjajna, te sporama s relativno visokim i izoliranim, stožastim bradavicama, barska krasnica (Russula helodes), koja raste tipično u močvarnim crnogoričnim šumama u tresetnoj mahovini, meso joj posivi, klobuk nije sjajan, otrusina je krem (IIb), spore su veće i sa izraženim mrežastim uzorkom, a reakcija sa gvajakovom tinkturom je slaba, te sardoniks krasnica (Russula sardonia), koja je u mnogim aspektima drugačijeg izgleda, ali njezina forma Russula sardonia f. pseudorhodopoda može izgledati isto zbog prekrasne crvene boje, listića bez limunastožutih nijansi i negativne reakcije sa amonijakom, a prepoznatljiva je po manje čistom crvenom klobuku, izrazito ljutom okusu i staništu isključivo ispod borova, na suhom i silikatnom tlu.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Sarnari, Mauro. 1998. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Primo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 622. str., Russula rhodopus Zvara