
VINSKICRVENA PUŽEVICA
Hygrophorus capreolarius Kalchbr.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Hygrophoraceae >
Rod: Hygrophorus >
Vrsta: Hygrophorus capreolarius (Kalchbr.) Sacc. (GBIF ID 8224301)
Klobuk: 4-12 cm širok, prvo je konveksan, zatim se raširi i ispupči na sredini, suh, po vlažnom je vremenu malo mazav, sredina je s crvenim ljuskicama, purpurnocrven ili crveno-smeđ, s manjim je crvenim ili crnkasto-smeđim pjegicama, rub je dugo podvijen. Stručak: 2-10 cm visok i 1.2-2 cm debeo, valjkast, na bazi je sužen, uzdužno je tamnosmeđe vlaknast, na bazi je tamniji, prekriven je žiličastim crtežom, mrežica je smećkasta, skoro je boje klobuka, tamnosmeđ je ili purpurnocrven, na ozlijeđenim mjestima postane purpurnocrven, micelij je ružičast. Listići: Dosta su razmaknuti, izmiješani su s lamelulama, žilicama su spojeni na bazi, jasno se spuštaju po stručku, vinskicrveni, kasnije su s tamnim mrljama i crveno-smeđi. Spore: Eliptične, neamiloidne, 5.4-11 x 3.5-6.5 µm; otrusina je bijela. Meso: Debelo, čvrsto, bijelo do svijetlo vinskicrvenkasto, na prerezu postane crvenkasto; miris nije izražen, a okus je blag. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od kolovoza do studenog, u crnogoričnim i miješanim šumama u simbiozi sa raznim crnogoričnim drvećem, najčešće borom, smrekom i jelom, a ponekad i sa bukvom, na vapnenastom tlu. U Hrvatskoj je poznata sa 14 lokaliteta, u Lici, Gorskom kotaru, na sjevernom Velebitu, planini Medvednici i Maceljskoj gori. Primjerke na slikama snimio je Danijel Mulc. Doba rasta: 8, 9, 10, 11 Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti. Napomena: Tamnu boju imaju uglavnom puževice nešto većih dimenzija i crvenkaste boje. Rijetke su vrste koje imaju istu boju klobuka, listića i stručka po čemu se dosta lako razlikuje od sličnih vrsta, osim toga stručak nije gladak, već dekoriran što je također značajna osobina pri determinaciji ove vrste.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Vinskicrvena puževica (Hygrophorus capreolarius (Kalchbr.) Fr.)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Prirodoslovni muzej - Split