![]() |
![]() |
PAPIGASTA KRASNICA
Russula ionochlora Romagn.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula ionochlora Romagn. (GBIF ID 2551315)
Engleski naziv: Oilslick Brittlegill Klobuk: 4-8.5 cm širok, najprije je konveksan, ubrzo je raširen i lagano pupčasto ulegnut na sredini, više je ili manje režnjast, kožica se guli 1/3 do 1/2 promjera, suh ili čak baršunast, ponekad je izraženo pahuljast, osobito kod tamnijih primjeraka prema sredini, karakteristična je povezanost dvaju pigmenata, ljubičastog i zelenog, raspoređenih u različitim omjerima i mjestima, može primjerice biti s ljubičastim rubom i velikom zelenom ili žuto-zelenom sredinom, ili plavkasto-ljubičast i tamniji do crnkast na sredini, sivo-zelen s tamnijom sredinom, maslinastozelen, ponekad je istovremeno plavkasto-ljubičast, zelen i ružičast, rub je često zrakasto raspucan, slabo je narebran u starosti, ali ne uvijek. Stručak: 3-10 cm visok i 1-2.2 cm debeo, valjkast, ponekad je batinast, na bazi je nešto tanji, malo je proširen i pahuljast na vrhu, fino hrapav, pun, u starosti je spužvast, bijel, često je s laganom ružičasto-ljubičastom nijansom, postupno posmeđi. Listići: Gusti, s rijetkim su lamelulama, tanki, rijetko su račvasti, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, prilično su lomljivi, bjelkasti do krem, u starosti su smeđi, oštrica je glatka, iste boje ili ružičasta uz rub klobuka kao kod sive krasnice (Russula grisea). Spore: Široko su eliptične, s malim, manje ili više gustim, bradavicama visokim do 0.5 µm, povezanim i grebene ili lance koji rijetko tvore zebrasti uzorak, 6.4-8 x 4.7-6 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-45 x 7-9 μm, cheilocistide su vretenaste, s više su ili manje izraženim vršnim produžetkom, oko 50-80 x 6,5-11 μm, kožica klobuka sastoji se od robusnih, dobro razgranatih dlačica, bazalni segmenti su kratki i široki 5-10 μm, dok je terminalni segment relativno izdužen, blago stožast ili šiljast, te dermatocistida koje su manje iii više brojne, valjkaste do lagano batinaste, općenito bez vršnog produžetka, segmenti su 5.5-8.5 μm; otrusina je svijetlokrem (IIa). Meso: Prilično je čvrsto i tvrdo, bijelo, na prerezu blago požuti, ispod kožice klobuka je ružičasto-ljubičasto; miris je slab, blago kiselkast, a okus je blag, malo je ljutkast u listićima kod mladih primjeraka. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane umjereno ružičasto-narančasto, a reakcija sa gvajakolom je spora i umjerena. Stanište: Raste u ljeto i ranu jesen u vlažnim miješanim i bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom, grabom ili lipom, rijetko smrekom, preferira lagana, pjeskovita, umjereno kisela tla, vjerojatno ne raste u mediteranskom području. Primjerke na slici snimio je Danijel Balaško, u listopadu, na lokalitetu Srdinac pokraj Novigrada Podravskog, u šumi bukve i hrasta. Doba rasta: 8, 9, 10 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Napomena: Prepoznatljiva među drugim vrstama u podsekciji Griseinae po maloj veličini, kožici klobuka koja je barem djelomično baršunasta ili pahuljasta (ne uvijek), sadrži dva pigmenta sličnog intenziteta, ljubičasti i zeleni, pomiješana u različitim omjerima, stručku koji je ponekad za ružičasto-ljubičastom nijansom, ljutkastom okusu listića, slaboj reakciji sa FeSO4 i bjelkastim listićima. Mikroskopski su karakteristične vrlo male spore prekrivene bradavicama ne višim od 0.5 x 11 µm i kožica klobuka koja se sastoji od velikih, dobro razgranatih dlačica širokih 8-10 μm. Na sličnom staništu ispod bukve i općenito kontinentalnim bjelogoričnim šumama raste siva krasnica (Russula grisea), koja je slična po ljubičastoj ili djelomično zelenoj boji klobuka, a može biti sa ružičasto-ljubičastom nijansom na stručku i oštrici listića uz rub klobuka i u erodiranim dijelovima mesa, ali se razlikuje po tamnijoj otrusini, oko IIe, narančastoj reakciji sa FeSO4 i nešto većim dimenzijama. Slična je i priobalna krasnica (Russula monspeliensis), koja je nešto manjih dimenzija, vrlo ujednačeno zelena, drugačijeg mirisa, s relativno tamnijom otrusinom (IIb-d) i raste na drugačijem staništu u mediteranskom području. Primjerci s tamnijim klobukom mogu potpuno sličiti modrikastoj krasnici (Russula parazurea), koja ima gotovo istu boju otrusine, ali su spore s djelomičnim mrežastim uzorkom, a dlačice kožice klobuka sastoje se od užih i izduženijih članaka.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 811. Papigasta krasnica (Russula ionochlora Romagnesi); Sarnari, Mauro. 1998. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Primo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 284. str., Russula ionochlora Romagnesi