Russula veternosa - created on October 2022 in LSG Vorweden, Lambrechtshagen, Germany by Konrad Schultz

KRHKA KRASNICA

Russula veternosa Fr.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula veternosa Fr. (GBIF ID 2551553)

Klobuk: 4-10 cm širok, prvo je polukuglast do konveksan, kasnije je raširen i malo ulegnut na sredini, kožica se lako guli do 1/2 promjera, obično je gladak i vlažan, ali ponekad i bez sjaja i malo baršunast kada se ubere, mesnatoružičast do vinski crveno-ružičast, ponekad je ružičasto-oker pomiješanom s marelično narančastom, gotovo uvijek blijedi na sredini u krem tonove ili je s nježnom maslinastom nijansom, ujednačeno oker, zatim oker-smeđ ili izblijedi u svijetložuto, rub je gladak, samo je u starosti je vrlo kratko narebran.

Stručak: 3.5-7 cm visok i 1-2 cm debeo, valjkast ili batinast, pun, srž ubrzo spužvasto omekša, u starosti je barem djelomično šuplja, kasnije je jasno naboran, bijel, trljanjem ma posivi.

Listići: Relativno su gusti, široki su 4-10 mm, tanki, zaokruženi su uz stručak, jedva su prirasli, gotovo su slobodni, lomljivi, najprije su kremasti, kasnije su oker ili blago žućkasti.

Spore: Široko su eliptične, prilično su male, s izoliranim su bodljama različite visine i gustoće, ponekad su razmaknute i visoke 1-1.5 µm, a ponekad guste i ne veće od 0.6-0.7 µm, nekad su grupirane ili kratko lančane, ali bez grebena, 6.4-8.6 x 5.8-6.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, uske i kratke, 33-42 x 9-11 μm, cheilocistide su blago vretenaste, 52-80 x 6-11 μm, nitasta kožica klobuka sastoji se od tankih, tupih dlačica, širokih 2.2-4.5 μm, te brojnih, valjkastih ili vretenastih dermatocistida, višesegmmentnih, sa kratkim člancima ili s dosta razgranatim segmentima, širokih 4-10 μm, ponekad i debljih; otrusina je svijetložuta (IVb).

Meso: Promjenjive je konzistencije, ponekad je u početku vrlo čvrsto, kasnije je lomljivo, bijelo, nepromjenjivo; miriše na voće i pelargonije, u starosti lagano na med, izraženije kada odleži, a okus je ljut, izraženije u listićima.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane umjereno ružičasto-narančasto, a reakcija sa gvajakovom tinkturom je brza i intenzivna.

Stanište: Raste u ljeto i ranu jesen, od srpnja do listopada, u bjelogoričnim šumama i parkovima u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, a rjeđe hrastom, na vapnenastom ili silikatnom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta, prvenstveno zbog paprenog okusa mesa.

Napomena: Prepoznatljiva je po staništu, srednjim dimenzijama, klobuku koji varira od mesnatoružičaste do vinski crveno-ružičaste boje, ponekad sa glinenastooker ili maslinastom sredinom, žućkastom otrusinom, nepromjenjivom mesu, ljutom okusu, mirisu na voće i pelargonije, u starosti na med kao kod crvene krasnice (Russula rubra), dok su spore sitne i prekrivene bodljama, a kožica klobuka sa višesegmentnim dermatocistidama. Varijetet Russula veternosa var. duriuscula je većih dimenzija, svjetlije boje, sa baršunastom površinom i glatkim rubom klobuka. Opisana se vrsta uspoređuje s nekoliko vrsta s ljutim mesom, žutom otrusinom i više ili manje crvenkastim klobucima. Među njima je pjegava krasnica (Russula maculata), koja je prepoznatljiva po malo drugačijim bojama, a stručak je s prekrasnom ružičasto-crvenom nijansom. Slična je vinskocrvena krasnica (Russula vinosopurpurea), koja raste i ispod bukve, a boje klobuka su prosječno zasićenije i tamnije, meso je dosta debelo i čvrsto, miris nije izražen, otrusina je tamnožuta, a spore su veće i s višim bodljama. Konačno, među vrstama iz podsekcije Urentes sa svijetložutom otrusinom nalazi se Russula blumiana, koja je srednjih dimenzija, narančasto-crvenim klobukom bez sjaja, otrusinom u rasponu od IIIc do IVa, neizraženim mirisom mesa koje umjereno posmeđi i čija je reakcija sa gvajakovom tinkturom skoro negativna, sporama dugim 8-10 µm, prekrivenim s bodljama, povezanim s nekoliko kratkih grebena i 0-2-segmentnim dermatocistidama, širokim 6-10 µm.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Sarnari, Mauro. 1998. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Primo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 758. str., Russula veternosa Fries