Russula laccata - created on August 2020 in Halikko, Märynummi, Finland by Jukka Vauras

LAKIRANA KRASNICA

Russula laccata Huijsman

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula laccata Huijsman (GBIF ID 2551295)

Etimologija: laccatus (lat.) = lakiran, sjajan poput laka. Po izgledu.

Engleski naziv: Willow Brittlegill

Klobuk: 2.5-4 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, na kraju se raširi i malo ulegne na sredini, sjajan, u određenim uvjetima izgleda kao lakiran, lako se guli do oko 80% promjera, crvenkasto-smeđ sa slabom ljubičastom nijansom, crveno-ljubičast, često je crnkast na na sredini, ljubičast ili sa sivo-zelenim nijansama na rubu pa je stoga izrazito višebojan, rub je gladak, samo je u starosti kratko narebran.

Stručak: 3-5 cm visok i oko 1 cm debeo, više je ili manje valjkast ili malo zadebljan na dnu, često je uvijen, nije proširen na vrhu, sjajan, svilenkast, isprva je pun, srž je kasnije mekana i spužvasta, bijel, vremenom je žuto-oker prema dnu, nekad je sa ružičasto-crvenim odsjajem.

Listići: Široki, razmaknuti, tanki, izmiješani su s rijetkim lamelulama, prirasli, vrlo su lomljivi, bijeli do bjelkasti, oštrica je više ili manje glatka.

Spore: Široko eliptične, sa stožastim je bradavicama visokim do 0.6 µm, prilično povezanim spojnim linijama ili rijetkim gremenima koji tvore gusti mrežasti uzorak, nisu amiloidne, 7-9 x 5.6-7.2 µm, cheilocistide su oko 85 x 13 µm, pileocistide su valjkaste do batinaste, široke su 10-12 µm, kožica klobuka sastoji od finih dlačica širokih 2-3 μm, nesto su deblji prema sredini klobuka, gdje ponekad dosežu do 4 μm, te batinastih ili djelomično valjkastih dermatocistida, koje su ponekad u obliku boce ili vršno sužene poput vrata, široke su 6-9 μm, rijetko su sa segmentom, nisu inkrustirane; otrusina je bjelkasta (Ib).

Meso: Vrlo je lomljivo, bijelo do lagano žućkasto; miris je miješan na voće i kokos, sličan kao kod paprene krasnice (Russula emetica), a okus je vrlo ljut.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane ružičasto, a reakcija u dodiru sa gvajakolom je pozitivna, ali spora.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od kolovoza do studenog, po vlažnim dinama i močvarama, aluvijalnim šumama, parkovima, često blizu pašnjaka, obično u simbiozi sa raznim vrstama vrbe, na kiselom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Od srodnih je vrsta slična tamnocrvena krasnica (Russula atrorubens), koja je gotovo dvostruko većih dimenzija, miris je izražen na amil acetat ili kolače, kokos kao kod lomljive krasnice (Russula fragilis), koja ima znatno uže spore i raste ispod crnogoričnog drveća.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Sarnari, Mauro. 1998. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Primo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 518. str., Russula laccata Huijsman