|
KREČNJAČKA PLOSNATICA
Pseudobaeospora calcarea Clémençon & Ayer
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Tricholomataceae >
Rod: Pseudobaeospora >
Vrsta: Pseudobaeospora calcarea Clémençon & Ayer (GBIF ID 3325084)
Etimologija: calcareus, calx (lat.) = vapnen, krečnjački. Po staništu. Klobuk: 0.7-2 cm širok, isprva je široko konveksan, kasnije je uglavnom nepravilno spljošten, površina je bez sjaja, bjelkasta i neprozirna, sitno zrnata i fino raspucana u starosti, vrlo je nježna i lako se oštećuje na pristisak, nije vodenasta, osnova je svijetlo sivkasto-smeđa, rub je prvo podvijen, kasnije je izravnat i često valovit, nije narebran. Stručak: 1.5-3.5 cm visok i 1-4 mm debeo, valjkast, šupalj, površina je u potpunosti prekriven bijelim, nepravilno raspoređenim vlakancima, na gornjem je dijelu fino praškasto-pahuljasta, boja je slična boji osnove klobuka, svijetlo sivkasto-smeđa, u starosti je prema bazi tamnije smeđe boje, baza je izraženo maljava s dobro razvijenim, bijelim hifalnim nitima dugim do 4 cm, koje nakupljaju komadiće mahovine i čestice tla, bez rizomorfa. Listići: Umjereno su gusti do gotovo razmaknuti, 16-28 ih dopire do stručka, krem do svijetlo sivkasto-smeđi, usko su prirasli, u starosti su na bazi poprečno povezani žilicama, nisu račvasti, oštrica je boje lica i cjelovita, u starosti je sitno nazubljena. Spore: Široko su eliptične do jajolike, ponekad su blago sužene na bazi, poprečni presjek je kružan, zadebljanih stijenki, bez kličnog otvora, glatke, umjereno do jako dekstrinoidne, 3.1-4.8 x 2.5-3.4 µm, Q = 1.15-1.55, bazidije su uglavnom 4-sporne, rijetko 2-3-sporne, rijetko su s bazalnim kopčama, 20-26 x 4-5 µm, cistide su odsutne, trama klobuka sastoji se od gotovo pravilno, radijalno raspoređenih, valjkastih do umjereno napuhanih hifa širokih 3–8 µm, bez kopči, pileipelis je debljine oko 100-150 µm, nije oštro odvojen od trame klobuka, hife su uglavnom radijalno raspoređene ili mjestimično nepravilne, tankih stijenka, rijetko su valjkaste, uglavnom su jako napuhane, široke 7-30 µm, trama listića je gotovo pravilna i s dvosmjernim hifama, subhimenij je slabo razgranat, tanak, nije želatinozan, hife su valjkaste ili umjereno napuhnute, široke 3-8 µm, tankih stijenki, često s kopčama; otrusina je bijela. Meso: Tanko, u početku je bjelkasto, kasnije je svijetlo sivkasto-oker; miris nije izražen, a okus je jako ljut, podsjeća na vrlo ljute vrste krasnica (Russula), zadržava se i u osušenim primjercima. Kemijske reakcije: Reakcija površine i trame klobuka s KOH i natrijevim hidroksidom (5%) je negativna. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do studenog, kao saprofit u suhim šumama bora i hrasta medunca (Quercus pubescens), u mahovinama, izravno na sloju iglica i kore bora, na vapnenastom tlu. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom. Napomena: Pripada neformalnoj skupini Albidula, koju je definirao Bas (2003.), a koja sadrži plodna tijela bijele do svijetložute boje, a hife s kopčama. Vrste u ovoj skupini su Pseudobaeospora albidula, koja ima pravilnije raspoređene hife pileipelisa i raste na drugačijem staništu, Pseudobaeospora paulochroma, koja s KOH požuti, ima pravilniju strukturu hifa pileipelisa i Pseudobaeospora bavariae, koja ima žuto-narančaste micelijske niti na dnu stručka, pravilnije raspoređene hife pileipelisa, s KOH postaje svijetložuta. Ključne značajke opisane vrste su negativna reakcija s KOH, vrlo nepravilna struktura pileipelisa, vrlo ljut okus mesa (nepoznat kod ostalih vrsta iz skupine Albidula) i rast u mahovinama.
DNA sekvenca:
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.
Prirodoslovni muzej - Split
